Sa solarnom energijom budućnost svijeta jest vedra, tako počinje “Solar Generation 2007”, zajednički izvještaj Greenpeacea i Europske udruge proizvođača fotonaponskih uređaja (EPIA). Četvrti po redu izvještaj koji se bavi proizvodnjom i korištenjem solarne energije na globalnoj razini, prije nekoliko dana predstavljen je u Milanu.

Da optimističke riječi iz uvodnika nisu puka parola, govore i podaci. Tako je od 1998. godine tržište fotonaponskih uređaja (koji solarnu energiju izravno pretvaraju u električnu) raslo tempom od 35 posto godišnje. Procjenjuje se, također, da se godišnje na tom tržištu obrne devet milijardi eura.

- U posljednjih 30 godina tržište fotonaponskih uređaja bilježi rast od 25 posto, što je dosad nezabilježeno u bilo kojoj industriji, čak i u informatičkoj - istaknuo je dr. Uroš Desnica, znanstveni savjetnik Institita “Ruđer Bošković” u Zagrebu koji se već niz godina bavi istraživanjem obnovljivih izvora energije.

Takav ubrzani rast solarne industrije naš sugovornik vidi kao posljedicu razvoja tehnologije, ali i rastućih potreba čovječanstva za čistom energijom.

- Današnje su fotonaponske ćelije postale zrela tehnologija; proizvođači daju garanciju čak 25 godina. To je mnogo, pogotovo u usporedbi s drugim indrustrijskim proizvodima. S druge strane, to je i reakcija na energetske potrebe za koje zasad nema pravih rješenja. Svijet s pravom postaje nervozan jer se cijeli industrijski razvoj zapadne civilizacije zasniva na nafti čije su zalihe pri kraju - rekao je dr. Desnica.

Tržište fotonaponskih uređaja i idućih će godina rasti pa tako u izvještaju “Solar Generation 2007” predviđaju da bi se do 2030. na njemu godišnje moglo obrtati i do 300 milijardi eura. Stručnjaci, također, predviđaju da će u idućih 20-ak godina na tom području biti otvoreno čak 6,5 milijuna novih radnih mjesta. Nadalje, do 2030. godine fotonaponski bi uređaji mogli biti rješenje za 9,4 posto svjetske potrebe za električnom energijom. To bi, tvrdi se u scenariju, moglo zadovoljiti energetske potrebe oko 2,9 milijardi ljudi, ponajprije onih koji žive u zemljama u razvoju.   

- Solarna će industrija do 2010. godine diljem svijeta investirati 14 milijardi eura u širenje tvornica fotonaponskih uređaja. Masovna proizvodnja omogućit će nam da smanjimo cijene. Nema sumnje da će u budućnosti fotonaponski uređaji biti prvi tehnološki izbor koji će potrošačima omogućiti pouzdanu opskrbu električnom energijom uz stabilne cijene - izjavila je Winfried Hoffmann, predstavnica EPIA-e.

Solarna je energija i jedan od ključeva za smanjenje potrošnje energije povezane s emisijom stakleničkih plinova. Tako se u izvještaju “Solar Generation 2007” ističe se da bi se zahvaljujući fotonaponskim uređajima do 2030. moglo postići godišnje smanjenje emisije ugljičnog dioksida od milijarde tona. To je ekvivalentno količini ugljičnog dioksida što ga je 2004. emitirala mnogoljudna Indija. Iako je Hrvatska po mnogu čemu idealna za korištenje solarne energije, naša zemlja uvelike zaostaje za Europom.

- Kad bismo koristili solarnu energiju za dobivanje struje iz Sunca na razini koliko se ona koristi u Europi, što je vrlo neambiciozno jer je u nas mnogo više sunčanih dana, bilo bi instalirano 6,5 MW vršne snage. No, mi imamo instalirano samo nekoliko postotaka te brojke.  Apsurdno je da naši hoteli griju vodu uz pomoć električne struje, a ne solarnim kolektorima, pogotovo u ljetnim mjesecima kada je obilje sunca dana - rekao je dr. Desnica. On smatra da su i u Hrvatskoj nužne poticajne mjere kako bi se više koristila solarna energija.

- Fotonaponski uređaji su u gotovo svakom pogledu idealni jer kod njih nema zagađenja, nema pokretnih dijelova, a električna energija se proizvodi tamo gdje će se trošiti. No, ti su uređaji skupi i morate odmah investirati da biste zatim 30 godina imali korist od njih - pojasnio je dr. Desnica koji je poticajnim ocijenio to što su u srpnju ove godine na snagu stupili podzakonski akti koji će poticati dobivanje električne energije iz fotoaponskih uređaja, vjetrogeneratora i drugih obnovljivih izvora.

- U Hrvatskoj je uvoz energije u stalnom porastu. Ako se odmah ne učini nešto bitno, čak 70 posto primarne energije bit će iz uvoza. Za malu zemlju kao što je Hrvatska to je katastrofično jer je onda izložena ekonomskim i političkim pritiscima, ali i poremećajima svjetskog tržišta - istaknuo je dr. Desnica.

 

Smanjiti emisiju stakleničkih plinova za pet posto Sabor je nedavno ratificirao Protokol iz Kyota prema kojem do 2012. Hrvatska mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na 1990. godine. -  EU planira do 2020. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 posto. Mi ćemo se morati prilagoditi - rekao je dr. Desnica te istaknuo da EU ima dobro definirane planove koji predviđaju da sadašnji 6-postotni udio energije iz obnovljivih izvora do 2010. naraste na 12 posto. - Plan je da se u EU do 2020. čak 20 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora - dodao je dr. Desnica i naglasio da će u prijelaznom razdoblju biti nužno korištenje i nuklearne energije.